Privredna banka Zagreb pripremila je posebnu ponudu nenamjenskih kredita i osiguranja za članove Hrvatske komore medicinskih sestara. Posebna ponuda traje u razdoblju od 12.10. do 27.11.2020.:
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić poslao je ministru zdravstva Viliju Berošu podatke koje je Komora prikupila o sedamdesetak medicinskih sestara koje su diplomirale, a nemaju odrađen pripravnički staž. Komora je predložila ministru Berošu da resorno ministarstvo kontaktira ravnatelje bolnica kako bi oni te medicinske sestre čim prije pozvali na odradu pripravničkog staža.
Najveći dio ovih medicinskih sestara bez odrađenog pripravničkog staža su medicinske sestre sa srednjoškolskim obrazovanjem, dok je manji dio prvostupnica. Najviše ih je u Zagrebu (31), slijedi Split (13), no ima ih iz cijele Hrvatske. Ovim putem još jednom pozivamo medicinske sestre bez odrađenog pripravničkog staža koje nam se još nisu javile da se jave u Komoru kako bismo prikupili njihove podatke i prosljedili ih ministarstvu.
Tvrtka Tekstilpromet, kao znak zahvalnosti zdravstvenim djelatnicima, ima posebnu akciju “Jer ste uvijek tu uz nas! Hvala!” 20% popusta na sav asortiman i 30% popusta uz popunjavanje pristupnice novog kluba vjernosti BRANDS & TRENDS isključivo za djelatnike zdravstvenog sustava u trajanju od 22.10.-8.11.2020. za sve trgovine.
Više informacija i popis prodavaonica potražite na web stranici:https://www.tekstilpromet.hr/o-nama/novosti/popusti-za-medicinske-djelatnike-10-20/
Cilj ove ankete je prikupiti podatke o broju medicinskih sestara i tehničara koji su završili srednju medicinsku školu, a nisu odradili pripravnički staž. Na temelju prikupljenih podataka, Komora će uputiti Ministarstvu zdravstva prijedlog za raspisivanje radnih mjesta za pripravnički staž u pojedinim bolnicama.
Anketu možete popuniti na sljedećoj poveznici: Anketa za medicinske sestre i tehničare koji nisu odradili pripravnički staž
Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, Hrvatski nacionalni savez sestrinstva i Hrvatska udruga medicinskih sestara uputili su ministru zdravstva zajednički prijedlog za donošenje odluke o stimulaciji medicinskih sestara i medicinskih tehničara koji rade u skrbi za pacijente oboljele od bolesti COVID-19:
Ogroman manjak sestrinskog kadra i prevelik broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru vrlo su ozbiljni problemi s kojima se suočavaju medicinske sestre u ustanovama socijalne skrbi, upozorio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, na današnjem sastanku s državnom tajnicom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marijom Pletikosom.
„Koliko je situacija loša i neodrživa najbolje govore podaci koje je Komora prikupila u svojem istraživanju, a koji kažu da npr. za 89 štićenika s mentalnim oštećenjem brine samo jedna medicinska sestra ili drugi slučaj gdje za 150 psihičkih bolesnika također brine samo jedna medicinska sestra i 3 ili 4 njegovateljice” ukazuje Gazić, navodeći konkretne primjere.
Pored upozoravanja na neodrživu situaciju u sustavu socijalne skrbi, predsjednik Komore je iznio niz rješenja gorućih problema u ovim ustanovama koje predlaže Komora. Glavni prijedlog rješenja odnosi se na nužne promjene Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koji definira broj djelatnika u pojedinoj vrsti ustanove, njihove kompetencije i druge aspekte rada.
“Zatražili smo od ministarstva konkretna povećanja broja medicinskih sestara/tehničara u ovim ustanovama. Specifično smo predložili da se broj medicinskih sestara na svakih 17 psihičkih bolesnika digne s jedne na tri sestre. Za domove za starije predlažemo da za samostalne korisnike minimum bude 5 medicinskih sestara na 100 korisnika, a za djelomično ovisne i funkcionalno ovisne korisnike propiše minimum od 7 medicinskih sestara na 100 korisnika. Što se tiče dementnih starijih osoba, kojima je potrebna pomoć i nadzor za zadovoljenje svih životnih potreba, predlažemo minimalni standard od 6 med. sestara na 20 korisnika” objašnjava predsjednik Komore medicinskih sestara.
Među ostalim prijedlozima rješenja problema, Komora navodi da je nužno u navedenom pravilniku definirati status, ulogu i kompetencije medicinske sestre u svim vrstama ustanovama (ne samo u domovima za starije kao što je sada slučaj), definirati ulogu i odgovornosti medicinskih sestara – voditeljica službi, kao i postaviti sestrinsku dokumentaciju kao temelj za donošenje odluka o kategorizaciji korisnika domova s obzirom na njihovo zdravlje.
„Puno je problema. Sestre u socijalnoj skrbi su godinama bile nepravedno zanemarivane, a odgovornost i očekivanja su ogromna. Posljednji je tren da se to ispravi. Ministarstvu smo ne samo ukazali na dubinu problema i težinu situacije u ustanovama socijalne skrbi, nego smo odmah predložili i konkretna rješenja pojedinih problema“ istaknuo je predsjednik HKMS-a.
Gazić je dodao da očekuje da će u proces definiranja izmjena i dopuna Pravilnika o minimalnim uvjetima ministarstvo uključiti stručnjake Komore medicinskih sestara, kao što je dobra praksa već uspostavljena s Ministarstvom zdravstva.
Podsjetimo, u sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi više od 1.800 medicinskih sestara i to u domovima za starije, za djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima.
Odluka Ustavnog suda donesena 10. ožujka ove godine koja stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine neće utjecati na komorsko izdavanje licenci tj. odobrenja za samostalan rad medicinskim sestrama i tehničarima. Naime, izdavanje licenci definirano je Zakonom o sestrinstvu. Zakon o sestrinstvu ne radi nikakvu razliku između prvostupnice stručnih i sveučilišnih studija, već u članku 16a, kada određuje kompetencije medicinskih sestara, navodi samo „prvostupnica sestrinstva“. Stoga će Komora, kao i do sada, izdavati licence prvostupnicama i sveučilišnih i stručnih studija.
Što se tiče navedene odluke Ustavnog suda njome je Ustavni sud ukinuo određene odredbe Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
LINK https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2020_04_47_972.html
Odlukom Ustavnog suda ukinut je članak 6. stavak 2. točka 2. alineja 7. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru u dijelu koji glasi „preddiplomskih stručnih studija“, te u članku 6. stavak 2. točka 2. alineja 8. ukinut dio koji glasi „specijalističkih diplomskih stručnih studija“.
Odluka Ustavnog suda koji je ocijenio kako Sabor nije dosljedno proveo raniju Odluku U-I-351/2016 jer je na razinu 6. stavio dvije vrste kvalifikacija, kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija i preddiplomskih sveučilišnih studija, a na razini 7. je Sabor opet smjestio kvalifikacije stečene završetkom stručnih diplomskih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih stručnih studija[AK1] . Sukladno stajalištu Ustavnog suda zakonodavac nije za diplomske stručne studije odredio drugu razinu kvalifikacijskog okvira, nego je usprkos prijašnjoj odluci Ustavnog suda (U-I-351/2016) kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija ponovno smjestio na istu razinu kvalifikacijskog okvira. Ustavni sud je u svojoj završnoj ocjeni ovog predmeta utvrdio kako smještanjem kvalifikacija stečenih završetkom stručnih i sveučilišnih studija na istu razinu kvalifikacijskog okvira tj. spajanjem kvalifikacija različitih vrsta na istu razinu kvalifikacijskog okvira, Sabor nije u cijelosti ispoštovao prijašnju odluku ovog suda (U-I-351/2016) jer je ponovno propisao rješenja koja su već utvrđena neustavnima.
.
Formalna zakonska posljedica ove odluke Ustavnog suda je da preddiplomski stručni studiji na razini 6. odnosno 7. više ne postoje u Zakonu o kvalifikacijskom okviru.
Hrvatska komora medicinskih sestara ne može niti ne smije utjecati na rad Ustavnog suda, niti može „narediti“ Hrvatskom saboru kako će riješiti ovu problematiku. Komora može i to i čini, kao čelna institucija medicinskih sestara i medicinskih tehničara, javno zagovarati ona rješenja koje štite stečena znanja svih medicinskih sestara i tehničara. To će učiniti daljnjim izdavanjem Odobrenja za samostalan rad svim prvostupnicama sestrinstva kojim će vrednovati trud i rad svih medicinskih sestara i tehničara.
Hrvatska komora medicinskih sestara izražava najdublju sućut obitelji pacijenta preminulog tijekom hemodijalize u Županijskoj bolnici Čakovec. Nakon što Komora dobije službeni dokument od Ministarstva zdravstva o nalazu zdravstvene inspekcije vezano uz okolnosti ovog tragičnog događaja, odlučit će o eventualnom pokretanju postupka pred Sudom Komore, sukladno nalazu resornog ministarstva, ako taj nalaz doista utvrdi da se radi o pogrešci medicinske sestre.
“Izražavam najdublju sućut obitelji zbog ovog tragičnog događaja. Komora poziva javnost i medije da ne donose a priori javnu osudu o krivnji prije nego što nadležna državna tijela utvrde sve relevantne činjenice. Komora godinama upozorava na značajan nedostatak medicinskih sestara, kao i njihovu preopterećenost opsegom posla i brojem pacijenata. Zbog epidemije koronavirusa medicinske sestre kao i svi drugi zdravstveni djelatnici imaju dodatno otežane uvjete rada i dodatno radno opterećenje“, rekao je predsjednik HKMS, Mario Gazić napomenuvši kako primjerice u Čakovečkoj bolnici do pune sistematizacije i optimalnog funkcioniranja nedostaje čak šezdesetak medicinskih sestara.
Za teže povrede svojih članova Sud Komore može izreći različite mjere: ukor, javni ukor, novčana kazna, privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) od mjesec dana do godine dana te trajno oduzimanje Odobrenja za samostalan rad.
Objavljujemo Upute za pripremu planova trajnog stručnog usavršavanja za 2021. godinu:
U hrvatskom bolničkom sustavu zaposleno je nešto više od 20.000 medicinskih sestara i tehničara, a prema važećim sistematizacijama, do cjelovite popunjenosti trebalo bi zaposliti još 4.500 – istaknuto je na nedavno održanom sastanku ministra zdravstva Vilija Beroša s predsjednikom Hrvatske komore medicinskih sestara Marijem Gazićem i predsjednicom Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anicom Prašnjak. Ova je pojavnost najizraženija u velikim bolničkim sustavima (KBC-i i KB-i), dok se u općim i županijskim bolnicama kadrovski nedostaci ove struke najčešće kreću između 10 i 35 %.
“Ove brojke nisu od jučer nego su se akumulirale kroz godine i godine. Ono što je dobar znak je da smo sada krenuli s rješavanjem ovog problema. Predložili smo stoga ministru Berošu da se osnuje Radna skupina za rješavanje nedostatka medicinskih sestara i tehničara te da ista odmah počne s radom” istaknuo je Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara.
Druga, ne manje važna, tema sastanka bila je izmjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Razgovor o ovoj temi je važan zbog uvažavanja zahtjeva struke za priznavanjem viših razina završenog obrazovanja medicinskih sestara. Naime, u Hrvatskoj radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile fakultete i postale magistre sestrinstva, no većini ta diploma do danas nije priznata na radnom mjestu.
“Komora i Sindikat godinama upozoravaju na ovaj problem. Smatramo da je moguće da Ministarstvo zdravstva predloži Vladi RH izmjenu Uredbe i da Vlada Uredbu i izmijeni. Tako će se konačno priznati visokoškolsko obrazovanje našim kolegicama i kolegama” rekao je predsjednik Komore Gazić.
