4. Kongres medicinskih sestara/tehničara i srodnih profesionalaca KBC-a Zagreb

3 ožu. 2020 Novosti

4. Kongres medicinskih sestara/tehničara i srodnih profesionalaca KBC-a Zagreb “Uporaba tehnologije sveprisutnija – osnova zdravstvene njege ostaje ista”  održat će se 23.-24. travnja 2020. Više informacija možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.kbc-zagreb.hr/o-nama/sestrinstvo/4-kongres-medicinskih-sestara-tehnicara-i-srodnih-profesionalaca-kbc-a-zagreb/

 

Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV)

26 velj. 2020 Novosti

Poštovane kolegice i kolege,

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute za postupanje  zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi korkonavirus (2019-nCoV).

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana. Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobe, kao i u onih osoba koje imaju komorbiditete. Postojeća klinička zapažanja upućuju da bolest često započinje blažim prodomima, a do pogoršanja dolazi u drugom tjednu bolesti.

 

Sumnja na infekciju COVID-19

Sumnja na infekciju COVID-19 postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  1. Akutna respiratorna infekcija (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, kratak dah) bez obzira zahtijeva li hospitalizaciju

I

  1. tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija:
  • Bliski kontakt1 s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem COVID-19 oboljenja odnosno SARS-CoV-2 infekcije

ILI

  • boravak u zahvaćenom području (u ovom trenutku zahvaćenim područjem smatramo Kinu, Južnu Koreju te Lombardiju i Veneto u Italiji, no potrebno je redovito pratiti razvoj epidemiološke situacije). Napomena:  to vrijedi za osobe koje su boravile u Južnoj Koreji nakon 15 veljače i u talijanskim regijama Lombardija i Veneto nakon 18. veljače jer prije tog vremena nije bilo znatnog porasta oboljelih u tim područjima

ILI

  • rad ili boravak u zdravstvenoj ustanovi gdje se zbrinjavaju oboljeli od COVID-19.

 Bliski kontakt s oboljelima od COVID-19

Bliski kontakt uključuje sljedeće:

  • Izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele od COVID-19, rad sa zdravstvenim radnicima zaraženim s novim koronavirusom, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim od COVID-19
  • Rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog prostora (kao što su  učionice, poslovni uredi i drugi zatvoreni prostori) s oboljelim od COVID-19
  • Putovanje zajedno s oboljelim od COVID-19 u bilo kojem prijevoznom sredstvu
  • Dijeljenje istog kućanstva s oboljelim od COVID-19

Kriteriji služe kao preporuka/vodič za daljnju obradu i postupanje. Oboljele treba procjenjivati od slučaja do slučaja, konzultirati se sa  epidemiološkom službom jer klinička slika i epidemiološka anamneza mogu odstupati ili biti nejasni.

ECDC donosi definiciju vjerojatnog i potvrđenog slučaja kako slijedi:

Vjerojatan slučaj

Oboljeli sa sumnjom na COVID-19 u kojeg je rezultat testiranja na SARS-CoV-2 neodrediv ili pozitivan test na pan-coronaviruse.

Potvrđen slučaj

Osoba s laboratorijski potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2, bez obzira jesu li prisutni klinički simptomi i znakovi.

Kad zdravstveni djelatnik na temelju gore navedenih kriterija postavi sumnju na infekciju SARS-CoV-2, važno je pravilno klinički zbrinuti oboljelog te provesti potrebnu  dijagnostičku obradu.

Daljnji postupak ovisi i o tome gdje je postavljena sumnja na COVID-19 (ambulanta primarne zdravstvene zaštite, bolnica i sl. ) i  težini kliničke slike oboljelog.

Mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze

Preporuke o mjerama prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (SARS-CoV-2):

S obzirom da putovi prijenosa SARS-CoV-2 nisu do kraja razjašnjeni, preporuča se primjena mjera predostrožnosti u slučaju postavljanja sumnje na SARS-CoV-2.

Oboljelom pod sumnjom na COVID-19 treba staviti kiruršku masku, smjestiti ga u zasebnu prostoriju/sobu i zatvoriti vrata (ako je moguće u sobu za izolaciju oboljelih s infekcijama koje se prenose zrakom). Ukoliko se radi o više bolesnika, preporuča se kohortiranje (prijem i smještaj bolesnika unutar jednog odjela) oboljelih sa potvrđenom COVID-19. Kohortiranje oboljelih sa sumnjom u istoj sobi preporuča se izbjegavati. Eventualno se mogu kohortirati oboljeli sa sumnjom sa istom epidemiološkom anamnezom (izloženost), ali i tada samo ako nema mogućnosti da se odvoje.

Mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima

Zdravstveni djelatnici trebaju primjenjivati standardne mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima, što podrazumijeva primjenu mjera za sprečavanje infekcija koje se prenose kontaktnim putem (jednokratni ogrtač/pregača, jednokratne rukavice, zaštitne naočale) i zrakom (minimalno kirurške maske, a po mogućnosti FFP2 maske). Kod intervencija koje generiraju aerosol (npr. intubacija, bronhoskopija) koristiti FFP3 masku.

 

Više informacija pročitajte na linku: http://bit.ly/PostupanjeZdravstvenihDjelatnikaKoronavirus

 

MINISTAR ZDRAVSTVA VILI BEROŠ I PREDSJEDNIK KOMORE MEDICINSKIH SESTARA MARIO GAZIĆ RAZGOVARALI O PROBLEMIMA U HRVATSKOM SESTRINSTVU

18 velj. 2020 Novosti

Ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, Mario Gazić,  mag. med. techn., sastali su se danas kako bi raspravili prioritetne probleme u sestrinstvu i načine njihova rješavanja. Tema razgovora, među ostalim, bila je priznavanje visoke stručne spreme medicinskim sestrama i tehničarima. Naime, u javnom zdravstvu radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile visokoškolsko obrazovanje, koje im u sustavu još nije priznato. Komora medicinskih sestara opetovano je ukazivala na ovaj problem i tražila njegovo hitno rješavanje kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, koju donosi Vlada Republike Hrvatske. Nepriznavanje visokoškolskog obrazovanja tek je jedan od problema na koje je Komora medicinskih sestara, s dva sindikata i 16 strukovnih udruga, ukazala u nedavnom Proglasu hrvatskog sestrinstva 2020. U tom dokumentu strukovne organizacije upozorile su Ministarstvo zdravstva, hrvatsku Vladu i javnost na nedostatak medicinskih sestara u sustavu, zbog odlaska u inozemstvo ili mirovinu. U proteklih šest godina, tj. od 2013., skoro dvije i pol tisuće (2.423)  medicinskih sestara  i tehničara zatražilo je potvrde za odlazak na rad u inozemstvo.

Nakon sastanka s predsjednikom HKMS-a, ministar Vili Beroš je izjavio:

„Upoznati smo i svjesni situacije o nedostatku medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu, ali  i na tržištu rada, prvenstveno radi odlaska na rad u inozemstvo. Također smo svjesni vrijednosti sestrinskog obrazovanja i potrebe odgovarajućeg vrednovanja visokoškolskog obrazovanja medicinskih sestara te smo zajedno s Hrvatskom komorom medicinskih sestara već započeli s definiranjem  položajnih i radnih mjesta u sustavu na kojima će raditi magistre sestrinstva odnosno diplomirane medicinske sestre. Na taj način, vrednovali bi edukacijske napore sestara i time riješili postojeću situaciju“, rekao je ministar Beroš.

Velik problem u sestrinstvu je nedostatak medicinskih sestara u odnosu na sve veće potrebe za zdravstvenom njegom, potplaćenost i često neprimjereni uvjeti rada te organizacija radnog vremena i preopterećenost radnim obvezama. Nadalje, sistematizacije radnih mjesta često nisu usklađene s Pravilnikom o minimalnim uvjetima, a velik problem je i nepravedan način napredovanja. Upoznao sam ministra i s neujednačenošću ključnih sadržaja kurikula diplomskih studija sestrinstva. Vjerujem da ćemo s ministrom Berošem uspjeti konačno pokrenuti rješavanje barem dijela ovih prioritetnih problema u sestrinstvu“, kazao je Mario Gazić.

Kako bi se strateški upravljalo ljudskim potencijalima u sestrinstvu Gazić je istaknuo kako je jedan od prioriteta izrada „Projekcija kadrovskih potreba u hrvatskom sestrinstvu 2020.-2025.“ koji bi objedinio potrebe za obrazovanjem medicinskih sestara svih ustanova iz sustava javnog zdravstva.

 

„Izrada projekcija kadrovskih potreba u hrvatskom sestrinstvu, uključujući i definiranje potreba za specijalističkim usavršavanjem, kao i  programa specijalističkog usavršavanja, je jedan od prioriteta u planiranju organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom, naglasio je Beroš.  Ministarstvo zdravstva će se u skorom roku maksimalno angažirati oko rješavanja pitanja odgovarajućih koeficijenata za visokoobrazovne medicinske sestre i poduzeti aktivnosti unutar svojih nadležnosti da se osigura potreban broj medicinskih sestara  za skrb i njegu naših pacijenata i zaustavi odlazak u inozemstvo, ali treba napomenuti da bez napora svih, uključujući i lokalnu zajednicu nećemo moći polučiti željene rezultate“, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

 

Podsjetimo, medicinske sestre i medicinski tehničari su daleko najbrojnija profesionalna skupina u hrvatskom zdravstvenom sustavu.  Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 31. prosinca 2018. godine više od 30 tisuća medicinskih sestara čini više od 40 % ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika.

 

 

Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u vezi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatnom usavršavanju medicinskih sestara.

18 velj. 2020 Novosti

Objavljuje se izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, a u vezi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatnom usavršavanju medicinskih sestara:

 

Proglas hrvatskog sestrinstva 2020. KOMORA MEDICINSKIH SESTARA, SINDIKATI I 16 UDRUGA: TRAŽIMO OD VLADE RH KONKRETNE MJERE PROTIV ODLJEVA KADROVA

4 velj. 2020 Novosti

Upozoravamo Vladu, Ministarstvo zdravstva i javnost da je iz dana u dan sve veći nedostatak medicinskih sestara u sustavu, zbog odlaska u inozemstvo ili mirovinu. U proteklih šest godina, tj. od 2013., skoro dvije i pol tisuće (2.423)  medicinskih sestara  i tehničara zatražilo je potvrde za odlazak na rad  u inozemstvo. Tražimo od hrvatske Vlade i novoimenovanog ministra zdravstva da odmah krenu u rješavanje ključnih problema sestrinstva, kako bi se i nadalje osigurala izvrsnost u skrbi za pacijente“ glavna je poruka Proglasa hrvatskog sestrinstva 2020. Proglas su izglasali i potpisali Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva te 16 sestrinskih udruga.
Potpisnici Proglasa od Vlade traže priznavanje visoke stručne spreme kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Naime, iako  u javnom zdravstvu radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile visokoškolsko obrazovanje, zdravstvena administracija im to ne priznaje.
Pročitajte cijeli tekst Proglasa hrvatskog sestrinstva 2020. :

 

Doc.dr.sc. Agneza Aleksijević, mag.med.techn., v.pred., izabrana je u naslovno znanstveno – nastavno zvanje docenta

30 sij. 2020 Novosti

 

Doc.dr.sc. Agneza Aleksijević, mag.med.techn., v.pred., izabrana je u naslovno znanstveno – nastavno zvanje docenta iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomija, na Katedri za javno zdravstvo, humanističke i društvene znanosti u biomedicini Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
1 2 3 4 5 6 11

Search

+