Istraživanje HKMS o opterećenosti patronažnih sestara pokazalo zabrinjavajuće podatke
VIŠE OD POLOVICE PATRONAŽNIH SESTARA SMATRA DA SKRBI O PREVELIKOM BROJU PACIJENATA
Čak 57 posto patronažnih sestara u Hrvatskoj smatra da skrbi o prevelikom broju pacijenata, pokazalo je istraživanje Komore medicinskih sestara o zadovoljstvu patronažnih sestara uvjetima rada[1] .
[1] U Hrvatskoj u patronaži radi 869 medicinskih patronažnih sestara. Ovu anketu ispunilo je njih 420.
Naime, istraživanje „Uvjeti rada patronažnih medicinskih sestara“ pokazalo je da čak 51 posto ovih sestara u stvarnosti skrbi za više od 5.000 pacijenata.
Smatra se da jedna patronažna sestra dnevno može obaviti sedam posjeta pacijentima, što je oko 1.800 posjeta godišnje. Broj od 5.100 pacijenata, koliko je propisano za jednu patronažnu sestru[1] znači da bi jednoj medicinskoj sestri trebalo tri godine da samo jednom obiđe svoje pacijente. Istraživanje Komore jasno je ukazalo na činjenicu da su patronažne medicinske sestre u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji opterećene više od standarda, jer imaju više od 5.100 pacijenata. Ovo predstavlja poseban problem u Zagrebačkoj županiji zbog njezine zemljopisne rasprostranjenosti.
Patronažne sestre su opće zadovoljstvo poslom ocijenile vrlo dobrim, dok su ocjenom dobara ocijenile komunikaciju s nadređenima, protokole i sredstva za rad, sigurnost na radu i zaštitnu opremu te prostor za edukaciju.
[1] Broj pacijenata na jednu patronažnu medicinsku sestru propisuje HZZO Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 56/2017.
Najčešći problemi s kojima se patronažne sestre sreću u svome radu su prevelik obujam posla i broj pacijenata, pokrivanje udaljenih zemljopisnih područja te rad na poslovima koji nisu u opisu njihovog radnog mjesta. Što se tiče uvjeta rada problemi koje su patronažne sestre istaknule su nedostupnost toplog obroka, nedostatak radne odjeće i obuće te pomagala za rad, nedobivanje sestrinskog otpusnog pisma, nepostojanje Pravilnika o odijevanju patronažnih sestara (vrsta i učestalost dobivanja torbi, jakni odjeće i obuće + akreditacija). Nadalje patronažne sestre su istaknule nepostojanje prostora za rad s grupama u domovima zdravlja i različite rizične situacije na koje nailaze kod ulaska u kuću pacijenta ili u dio naselja gdje pacijenti žive (ugrizi pasa, nepostojanje zvona, nesigurnost u romskim naseljima).
„Istraživanje koje smo proveli među našim članicama koje su patronažne sestre pokazalo je cijeli niz problema s kojima se kolegice i kolege suočavaju. Komora će Ministarstvu zdravstva predložiti niz konkretnih rješenja koja bi trebala riješiti ove probleme, a prijedlog rješenja će izraditi Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu” naglašava Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
S obzirom da je cilj patronažne zdravstvene zaštite promicanje i očuvanje zdravlja obitelji i pojedinca, posebno zabrinjava podatak da tri od četiri patronažne sestre smatraju da se njihov rad ne cijeni dovoljno dok njih više od polovice (58 %) nema pristup potrebnim informacijama. Čak 26 posto patronažnih sestara istaknulo je da nema priznatu stručnu spremu, a 38 posto je nezadovoljno plaćom. Većina patronažnih sestara (65 %) smatra da postoji potreba za specijalizacijom, dok je 43 posto nezadovoljno mogućnostima napredovanja na svojem radnom mjestu.
Cijelo istraživanje možete pronaći na linku : https://www2.slideshare.net/HrvatskaKomoraMedicinskihSestara/uvjeti-rada-patronanih-medicinskih-sestara