Istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara: DVIJE OD TRI MEDICINSKE SESTRE SU ČESTO ILI UVIJEK FIZIČKI I EMOCIONALNO ISCRPLJENE

Čak dvije od tri medicinske sestre (više od 65 %) su često ili uvijek emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmorene. Skoro svaka druga (45 %) medicinska sestra ili  medicinski tehničar se zbog svojeg posla uvijek ili često osjećaju „izgoreno”, dok je svaka treća medicinska sestra frustrirana poslom. Pokazali su to rezultati istraživanja „Sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu“ (Burn-out Syndrome) koje je Hrvatska komora medicinskih sestara provela među svojim članstvom krajem prošle godine. U istraživanju je sudjelovalo 4.590 medicinskih sestara i medicinskih tehničara.
Visoka razina stresa kojoj su izložene medicinske sestre povezana je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu. Upravo kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom mjestu kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja, koji uključuje rastući gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada.

• „Ovo je prvo ovakvo istraživanje u kojem smo pozvali na sudjelovanje sve medicinske sestre i tehničare – članove Komore. Cilj nam je bio ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja te način na koji one to sagorijevanje doživljaju: dali kao uzrokovano poslom ili pacijentima ili ne. Ovo je prvo u nizu istraživanja na ovu temu koje je Komora pokrenula, a plan nam je ponavljati ih svake dvije godine kako bismo identificirali razne čimbenike koji doprinose sagorijevanju, ukazali na nužnost razvijanja strategija prevencije te u budućnosti predlagali politike i prakse koje će promicati zdravo radno okruženje u zdravstvenim ustanovama“ naglasio je Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.  
• Istraživanje je pokazalo kako postoje statistički značajne razlike u sagorijevanju kod različitih razina obrazovanja kao i kod različitih vrsta zdravstvenih ustanova. Tako je sagorijevanje jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva. Također, sindrom je jače prisutan i kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama nego kod onih koji rade u domovima zdravlja.

Sagorijevanje sestre povezuju s poslom i radnom sredinom, a ne s odnosom s pacijentima

Na skali od 0-100, hrvatske medicinske sestre imaju index sagorijevanja 57. U istraživanju je korišten validiran upitnik Copenhagen Burnout Inventory koji pokriva tri područja sagorijavanja: osobno, poslovno i izazvano odnosom s pacijentima. Istraživanje je pokazalo kako medicinske sestre svoje sagorijevanje doživljavaju primarno vezano uz posao tj. kako je njihova percpecija da im posao izaziva sagorijevanje.

 „Podaci su jasno pokazali da su naše medicinske sestre pogođene sindromom sagorijevanja, primarno uzrokovanim poslom, a ne toliko njegom pacijenata i odnosom s pacijentima. Čak 74 % medicinskih sestara se uvijek ili često navečer, na kraju radnog dana, osjeća iscrpljeno, a 65 % je uvijek ili često fizički i emocionalno iscrpljeno. Sindrom sagorijevanja negativno utječe na zdravlje medicinskih sestara.Prisutnost sagorijevanja nije samo štetna za pojedinu medicinsku sestru ili tehničara, već i za zdravstvenu ustanovu u kojoj radi. Sagorijevanje može imati niz negativnih posljedica za ‘izgorjele’ zdravstvene djelatnike i za njihove pacijente, kao i za timski moral i cjelokupno radno okruženje. Posljedice za pacijente uključuju smanjeno zadovoljstvo pacijenta i smanjenje kvalitete skrbi za pacijenta, zaključuje Mario Gazić te dodaje kako je Hrvatska komora medicinskih sestara je organizirala psihološku pomoć za članice te od sljedećeg tjedna otvara Savjetovalište za mentalno zdravlje medicinskih sestara. Savjetovalište će se nalaziti pri HKMS-u, na adresi Maksimirska cesta 111, u Zagrebu, a bit će otvoreno svakog četvrtka od 16 do 20 sati. Savjetovalište će pružati svim zainteresiranim medicinskim sestrama i tehničarima usluge savjetodavnih intervencija, psihoedukacije, procjenu potrebe za upućivanjem na daljnju obradu te promicanje mentalnog zdravlja medicinskih sestara u zajednici. Kada Savjetovalište počne s radom, savjetovanje putem telefona bit će moguće ostvariti svakim radnim danom od 15:30-19 sati i to na broj 099/6132 -882. Predbilježbe za termin moguće je uputiti na email: mzms@hkms.hr