HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA PREPORUČUJE ČLANICAMA ODGODU SVIH STRUČNIH SKUPOVA

12 ožu 2020 Novosti

Hrvatska komora medicinskih sestara upućuje preporuku svim svojim članicama koje su organizatori različitih stručnih i znanstvenih skupova planiranih u ožujku da zbog proglašene pandemije koronavirusa obvezno odgode te stručne skupove.

Odgovornost svih zdravstvenih djelatnika je ogromna zbog stalnog kontakta s pacijentima. Situacija u kojoj bi se medicinska sestra ili medicinski tehničar zarazio koronavirusom rezultirala bi, nažalost, opasnošću od širenja zaraze među pacijentima, jer zaraze zdravstvenih djelatnika imaju kao posljedicu puno većih broj sekundarno zaraženih i to upravo pacijenata koji su najosjetljiviji na koronavirus.

Zdravstveni sustav, kao što pokazuje situacija u Italiji, u slučaju širenja epidemije treba što više zdravih medicinskih sestara i medicinskih tehničara angažiranih u zdravstvenoj skrbi za pacijente. Stoga je zadaća medicinskih sestara i medicinskih tehničara , kao i ostalih zdravstvenih djelatnika, da zdravstveni sustav bude kadrovski što snažniji.

O svojoj preporuci HKMS je obavijestio Krizni stožer Ministarstva zdravstva.

4. Kongres medicinskih sestara/tehničara i srodnih profesionalaca KBC-a Zagreb

3 ožu 2020 Novosti

4. Kongres medicinskih sestara/tehničara i srodnih profesionalaca KBC-a Zagreb “Uporaba tehnologije sveprisutnija – osnova zdravstvene njege ostaje ista”  održat će se 23.-24. travnja 2020. Više informacija možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.kbc-zagreb.hr/o-nama/sestrinstvo/4-kongres-medicinskih-sestara-tehnicara-i-srodnih-profesionalaca-kbc-a-zagreb/

 

Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV)

26 velj 2020 Novosti

Poštovane kolegice i kolege,

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute za postupanje  zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi korkonavirus (2019-nCoV).

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana. Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobe, kao i u onih osoba koje imaju komorbiditete. Postojeća klinička zapažanja upućuju da bolest često započinje blažim prodomima, a do pogoršanja dolazi u drugom tjednu bolesti.

 

Sumnja na infekciju COVID-19

Sumnja na infekciju COVID-19 postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  1. Akutna respiratorna infekcija (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, kratak dah) bez obzira zahtijeva li hospitalizaciju

I

  1. tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija:
  • Bliski kontakt1 s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem COVID-19 oboljenja odnosno SARS-CoV-2 infekcije

ILI

  • boravak u zahvaćenom području (u ovom trenutku zahvaćenim područjem smatramo Kinu, Južnu Koreju te Lombardiju i Veneto u Italiji, no potrebno je redovito pratiti razvoj epidemiološke situacije). Napomena:  to vrijedi za osobe koje su boravile u Južnoj Koreji nakon 15 veljače i u talijanskim regijama Lombardija i Veneto nakon 18. veljače jer prije tog vremena nije bilo znatnog porasta oboljelih u tim područjima

ILI

  • rad ili boravak u zdravstvenoj ustanovi gdje se zbrinjavaju oboljeli od COVID-19.

 Bliski kontakt s oboljelima od COVID-19

Bliski kontakt uključuje sljedeće:

  • Izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele od COVID-19, rad sa zdravstvenim radnicima zaraženim s novim koronavirusom, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim od COVID-19
  • Rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog prostora (kao što su  učionice, poslovni uredi i drugi zatvoreni prostori) s oboljelim od COVID-19
  • Putovanje zajedno s oboljelim od COVID-19 u bilo kojem prijevoznom sredstvu
  • Dijeljenje istog kućanstva s oboljelim od COVID-19

Kriteriji služe kao preporuka/vodič za daljnju obradu i postupanje. Oboljele treba procjenjivati od slučaja do slučaja, konzultirati se sa  epidemiološkom službom jer klinička slika i epidemiološka anamneza mogu odstupati ili biti nejasni.

ECDC donosi definiciju vjerojatnog i potvrđenog slučaja kako slijedi:

Vjerojatan slučaj

Oboljeli sa sumnjom na COVID-19 u kojeg je rezultat testiranja na SARS-CoV-2 neodrediv ili pozitivan test na pan-coronaviruse.

Potvrđen slučaj

Osoba s laboratorijski potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2, bez obzira jesu li prisutni klinički simptomi i znakovi.

Kad zdravstveni djelatnik na temelju gore navedenih kriterija postavi sumnju na infekciju SARS-CoV-2, važno je pravilno klinički zbrinuti oboljelog te provesti potrebnu  dijagnostičku obradu.

Daljnji postupak ovisi i o tome gdje je postavljena sumnja na COVID-19 (ambulanta primarne zdravstvene zaštite, bolnica i sl. ) i  težini kliničke slike oboljelog.

Mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze

Preporuke o mjerama prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (SARS-CoV-2):

S obzirom da putovi prijenosa SARS-CoV-2 nisu do kraja razjašnjeni, preporuča se primjena mjera predostrožnosti u slučaju postavljanja sumnje na SARS-CoV-2.

Oboljelom pod sumnjom na COVID-19 treba staviti kiruršku masku, smjestiti ga u zasebnu prostoriju/sobu i zatvoriti vrata (ako je moguće u sobu za izolaciju oboljelih s infekcijama koje se prenose zrakom). Ukoliko se radi o više bolesnika, preporuča se kohortiranje (prijem i smještaj bolesnika unutar jednog odjela) oboljelih sa potvrđenom COVID-19. Kohortiranje oboljelih sa sumnjom u istoj sobi preporuča se izbjegavati. Eventualno se mogu kohortirati oboljeli sa sumnjom sa istom epidemiološkom anamnezom (izloženost), ali i tada samo ako nema mogućnosti da se odvoje.

Mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima

Zdravstveni djelatnici trebaju primjenjivati standardne mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima, što podrazumijeva primjenu mjera za sprečavanje infekcija koje se prenose kontaktnim putem (jednokratni ogrtač/pregača, jednokratne rukavice, zaštitne naočale) i zrakom (minimalno kirurške maske, a po mogućnosti FFP2 maske). Kod intervencija koje generiraju aerosol (npr. intubacija, bronhoskopija) koristiti FFP3 masku.

 

Više informacija pročitajte na linku: http://bit.ly/PostupanjeZdravstvenihDjelatnikaKoronavirus

 

MINISTAR ZDRAVSTVA VILI BEROŠ I PREDSJEDNIK KOMORE MEDICINSKIH SESTARA MARIO GAZIĆ RAZGOVARALI O PROBLEMIMA U HRVATSKOM SESTRINSTVU

18 velj 2020 Novosti

Ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, Mario Gazić,  mag. med. techn., sastali su se danas kako bi raspravili prioritetne probleme u sestrinstvu i načine njihova rješavanja. Tema razgovora, među ostalim, bila je priznavanje visoke stručne spreme medicinskim sestrama i tehničarima. Naime, u javnom zdravstvu radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile visokoškolsko obrazovanje, koje im u sustavu još nije priznato. Komora medicinskih sestara opetovano je ukazivala na ovaj problem i tražila njegovo hitno rješavanje kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, koju donosi Vlada Republike Hrvatske. Nepriznavanje visokoškolskog obrazovanja tek je jedan od problema na koje je Komora medicinskih sestara, s dva sindikata i 16 strukovnih udruga, ukazala u nedavnom Proglasu hrvatskog sestrinstva 2020. U tom dokumentu strukovne organizacije upozorile su Ministarstvo zdravstva, hrvatsku Vladu i javnost na nedostatak medicinskih sestara u sustavu, zbog odlaska u inozemstvo ili mirovinu. U proteklih šest godina, tj. od 2013., skoro dvije i pol tisuće (2.423)  medicinskih sestara  i tehničara zatražilo je potvrde za odlazak na rad u inozemstvo.

Nakon sastanka s predsjednikom HKMS-a, ministar Vili Beroš je izjavio:

„Upoznati smo i svjesni situacije o nedostatku medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu, ali  i na tržištu rada, prvenstveno radi odlaska na rad u inozemstvo. Također smo svjesni vrijednosti sestrinskog obrazovanja i potrebe odgovarajućeg vrednovanja visokoškolskog obrazovanja medicinskih sestara te smo zajedno s Hrvatskom komorom medicinskih sestara već započeli s definiranjem  položajnih i radnih mjesta u sustavu na kojima će raditi magistre sestrinstva odnosno diplomirane medicinske sestre. Na taj način, vrednovali bi edukacijske napore sestara i time riješili postojeću situaciju“, rekao je ministar Beroš.

Velik problem u sestrinstvu je nedostatak medicinskih sestara u odnosu na sve veće potrebe za zdravstvenom njegom, potplaćenost i često neprimjereni uvjeti rada te organizacija radnog vremena i preopterećenost radnim obvezama. Nadalje, sistematizacije radnih mjesta često nisu usklađene s Pravilnikom o minimalnim uvjetima, a velik problem je i nepravedan način napredovanja. Upoznao sam ministra i s neujednačenošću ključnih sadržaja kurikula diplomskih studija sestrinstva. Vjerujem da ćemo s ministrom Berošem uspjeti konačno pokrenuti rješavanje barem dijela ovih prioritetnih problema u sestrinstvu“, kazao je Mario Gazić.

Kako bi se strateški upravljalo ljudskim potencijalima u sestrinstvu Gazić je istaknuo kako je jedan od prioriteta izrada „Projekcija kadrovskih potreba u hrvatskom sestrinstvu 2020.-2025.“ koji bi objedinio potrebe za obrazovanjem medicinskih sestara svih ustanova iz sustava javnog zdravstva.

 

„Izrada projekcija kadrovskih potreba u hrvatskom sestrinstvu, uključujući i definiranje potreba za specijalističkim usavršavanjem, kao i  programa specijalističkog usavršavanja, je jedan od prioriteta u planiranju organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom, naglasio je Beroš.  Ministarstvo zdravstva će se u skorom roku maksimalno angažirati oko rješavanja pitanja odgovarajućih koeficijenata za visokoobrazovne medicinske sestre i poduzeti aktivnosti unutar svojih nadležnosti da se osigura potreban broj medicinskih sestara  za skrb i njegu naših pacijenata i zaustavi odlazak u inozemstvo, ali treba napomenuti da bez napora svih, uključujući i lokalnu zajednicu nećemo moći polučiti željene rezultate“, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

 

Podsjetimo, medicinske sestre i medicinski tehničari su daleko najbrojnija profesionalna skupina u hrvatskom zdravstvenom sustavu.  Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 31. prosinca 2018. godine više od 30 tisuća medicinskih sestara čini više od 40 % ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika.

 

 

Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u vezi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatnom usavršavanju medicinskih sestara.

18 velj 2020 Novosti

Objavljuje se izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, a u vezi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatnom usavršavanju medicinskih sestara:

 

Proglas hrvatskog sestrinstva 2020. KOMORA MEDICINSKIH SESTARA, SINDIKATI I 16 UDRUGA: TRAŽIMO OD VLADE RH KONKRETNE MJERE PROTIV ODLJEVA KADROVA

4 velj 2020 Novosti

Upozoravamo Vladu, Ministarstvo zdravstva i javnost da je iz dana u dan sve veći nedostatak medicinskih sestara u sustavu, zbog odlaska u inozemstvo ili mirovinu. U proteklih šest godina, tj. od 2013., skoro dvije i pol tisuće (2.423)  medicinskih sestara  i tehničara zatražilo je potvrde za odlazak na rad  u inozemstvo. Tražimo od hrvatske Vlade i novoimenovanog ministra zdravstva da odmah krenu u rješavanje ključnih problema sestrinstva, kako bi se i nadalje osigurala izvrsnost u skrbi za pacijente“ glavna je poruka Proglasa hrvatskog sestrinstva 2020. Proglas su izglasali i potpisali Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva te 16 sestrinskih udruga.
Potpisnici Proglasa od Vlade traže priznavanje visoke stručne spreme kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Naime, iako  u javnom zdravstvu radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile visokoškolsko obrazovanje, zdravstvena administracija im to ne priznaje.
Pročitajte cijeli tekst Proglasa hrvatskog sestrinstva 2020. :

 

1 23 24 25 26 27 33

Search

+