Category Archives: Sestrinska postignuća

doc. dr. sc. Ljerka Armano, univ. mag. med. techn., mag. biol., svoj je profesionalni i akademski put gradila povezujući dugogodišnje iskustvo u sestrinstvu s obrazovanjem iz područja biologije, javnoga zdravstva i biomedicinskih znanosti. Završila je sveučilišne studije biologije i sestrinstva te stekla akademske nazive magistrice biologije i sveučilišne magistrice sestrinstva. Obrazovala se i u području nastavničkih kompetencija. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Uvjerenja i stavovi onkoloških pacijenata i zdravstvenih radnika u djelatnosti onkologije o komplementarnoj, alternativnoj i integrativnoj medicini“ obranila je 17. lipnja 2025. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pod mentorstvom prof. dr. sc. Vanje Tešić i prof. dr. sc. Aleksandra Racza.

Profesionalno je vezana uz KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, gdje  djeluje u području prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Trenutačno je jedina medicinska sestra zaposlena u KBC-u Sestre milosrdnice koja je stekla doktorat znanosti i izbor u znanstveno nastavno zvanje.

Na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci izabrana je u naslovnu docenticu u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, polju javnoga zdravstva i zdravstvene zaštite. Na Veleučilištu Ivanić-Grad izabrana je u nastavno zvanje predavača a nastavnu djelatnost ostvaruje i na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje sudjeluje u izvođenju kolegija „Uvod u šumsku medicinu“ i programa trajnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika.

Posebno područje njezina znanstvenog i stručnog djelovanja čine šumska medicina i šumska terapija. Predsjednica je Instituta za šumsku medicinu i mindfulness FoRRestMind, certificirani vodič i praktičar šumske terapije prema programu Forest Therapy Hub-a. Više od dvadeset godina aktivni je planinar sa licencama planinarskog vodiča i instruktora.

Autorica je i koautorica znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u međunarodnim bibliografskim bazama, a rezultate svojih istraživanja predstavljala je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju javno zdravstvo, sestrinstvo, sigurnost i kvalitetu zdravstvene skrbi, prevenciju bolničkih infekcija, komplementarnu i integrativnu medicinu te zdravstvene učinke intervencija utemeljenih na prirodi.

Doc. dr. sc. Matea Dolić, mag. med. techn., 31. svibnja 2023. godine obranila je doktorsku disertaciju na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Splitu s naslovom „Mentalno zdravlje medicinskih sestara tijekom pandemije koronavirusa u Hrvatskoj“.

Matea Dolić rođena je 1980. godine u Splitu. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u Srednjoj medicinskoj školi Split, upisuje Preddiplomski studij Sestrinstvo u Splitu pri Medicinskom fakultetu za zvanje prvostupnice sestrinstva. Sveučilišni diplomski studij Javno zdravstvo završava na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb 2010. godine, a 2015. godine i Sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Akademski naziv doktora znanosti stječe 2023. godine na Poslijediplomski sveučilišni studij Klinička medicina utemeljena na dokazima na Medicinskom fakultetu. 2024. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje docentice.

Radno iskustvo započinje 1999. godine te kao medicinska sestra radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a od 2003. godine i u Kliničkom bolničkom centru Split.  Na Medicinskom fakultetu Split, stručnom studij sestrinstva bila je vanjski suradnik – predavač te mentor kliničkih vježbi. Od 2012. godine radi na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija kao predavač, a od 2018. godine kao i viši predavač na Katedri za sestrinstvo i primaljstvo.

Autor je i koautor značajnog broja znanstvenih i stručnih radova iz područja sestrinstva i primaljstva. Sudjelovala je na znanstvenim i stručnim konferencija te na njima imala izlaganja.

Doc. dr. sc. Kata Ivanišević, magistra sestrinstva, obranila je 17. listopada 2023. godine doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Rijeci čime je postala prva medicinska sestra koja je stekla titulu doktorice znanosti na tom fakultetu. Naslov disertacije je „Implementacija skale za procjenu profesionalnih kompetencija medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj“, a rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Gorana Hausera i komentorice iz. prof. dr. sc. Sandre Bošković.

Kata Ivanišević rođena je 5. veljače 1980. godine u Jajcu, Bosna i Hercegovina. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja u Srednjoj medicinskoj školi u Rijeci, upisuje prijediplomski studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Diplomski sveučilišni studij sestrinstva završava 2017. godine na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, čime stječe akademski naziv magistra sestrinstva.

Svoje radno iskustvo započinje 1998. godine kao medicinska sestra u Hitnoj službi Labinskog doma zdravlja. Od 2008. godine radi u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu kao trijažna sestra i voditelj tima. Međunarodni je i nacionalni instruktor za medicinske sestre/tehničare iz područja hitne medicine. Tajnica je Hrvatskog sestrinskog društva za hitnu medicinu od 2022. godine. Kao koautor sudjelovala je u stvaranju tri priručnika iz područja hitne medicine.

Godine 2018. zapošljava se na Katedri za sestrinstvo, Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci kao predavač te postaje voditeljica nekoliko kolegija na prijediplomskom studiju Sestrinstva, Fizioterapije i Radiološke tehnologije. Dobitnica je Rektorove nagrade za nastavnu izvrsnost u akademskoj godini 2022./2023. U ožujku 2024. godine imenovana je za docenta u području biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti. Uz navedeno, Kata Ivanišević ima nekoliko objavljenih znanstvenih radova u bazama WoScc/JR i Scopus/SJR. Aktivno je sudjelovala kao pozvani predavač te prezentirala više znanstvenih radova na različitim znanstvenim i stručnim skupovima.

Rođena u Pregradi 21. lipnja 1966. godine, gdje završava osnovnu školu. Srednju medicinsku školu završava 1985. godine u Zagrebu, kada počinje i raditi na Odjelu u tadašnjem Zavodu za dijabetes OB Dr. Ozren Novosel; danas KB Merkur. Godine 1992. premještena na Dijabetološki odjel Poliklinike gdje najprije radi u hitnoj službi, a zatim poslije 1995. godine završava višu medicinsku školu na medicinskom fakultetu u Zagrebu a kasnije i razlikovnu godinu i postaje prvostupnica sestrinstva.

Dužnost glavne sestre poliklinike Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac preuzela je 2009. godine. Specijalistički studij javnog zdravstva na Zdravstvenom veleučilištu završava 2012. godine. Postaje vanjski suradnik zdravstvenog veleučilišta za predmet Metode učenja i poučavanja u zdravstvu.

Od 2011. do 2018. bila je koordinatorica registra oboljelih od šećerne bolesti u RH. U tom razdoblju bila je predsjednica Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara. Tada je učinjen velik iskorak u promoviranju dijabetologije organizacijom stručnih tečajeva, simpozija i kongresa.

Od 2012. godine do danas je glavna sestra Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB Merkur u Zagrebu, referentnog centra MZ za šećernu bolest i centa izvrsnosti IDF-a.

Od 2012. godine, kada je postala glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, mijenja sustav trajne edukacije medicinskih sestara organizacijom tečajeva za stručno usavršavanje medicinskih sestara/tehničara Posebnosti skrbi za osobe sa šećernom bolešću. U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac organizira edukacije za medicinske sestre iz drugih dijabetoloških centara u RH. Posjeduje brojne certifikate za osobno profesionalno usavršavanje.

Na Fakulteti za zdravstvene vede Novo mesto – Na fakultetu zdravstvenih znanosti u Novom mestu godine 2023. završava doktorski znanstveni studij; Edukacija i menadžment u zdravstvu s temom: Kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću i njihovih partnera.

Objavljuje stručne i znanstvene radove iz područja dijabetologije. Aktivno sudjeluje na tečajevima , simpozijima i kongresima medicinskih sestara/tehničara. Predaje kao znanstveni suradnik na Katoličkom sveučilištu. Mentor studentima na vježbama Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Član je uredničkog savjeta Dijabetes slatki život, glasila Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Volonter humanitarne organizacije Projekt sreća.

Dr. sc. Harolt Placento, mag. med. techn., 21. veljače 2023. godine je obranio doktorsku disertaciju na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku s naslovom „“Povezanost zdravstvene pismenosti i kvalitete života bolesnika s mentalnim poremećajima” pod mentorstvom  izv. prof. dr. sc. Roberta Lovrića i komentorstvom prof. prim. dr. sc. Lade Zibar.

Harolt Placento rođen je 1973. godine u Našicama. Srednjoškolsko obrazovanje završava 1992. godine u Školskom centru „Ruđer Bošković“ Osijek i stječe zvanje medicinska sestra/tehničar. Preddiplomski studij Sestrinstva u Osijeku upisuje 2004. godine te stječe zvanje prvostupnika sestrinstva. Sveučilišni diplomski studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku upisuje 2011. te 2014. godine stječe zvanje magistra sestrinstva. Svoj obrazovni put nastavlja 2014. godine upisom na Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Radno iskustvo započinje 1993. godine  kao medicinski tehničar pripravnik-volonter u Općoj županijskoj bolnici Našice. Nakon završenog pripravničkog staža radi na odjelu kirurgije. Sudionik je Domovinskoga rata kao medicinski tehničar u 132. brigadi HV-e. Po povratku iz HV-e od 1995. godine radi na Odjelu za kirurgiju kao medicinski tehničar u hitnoj kirurškoj ambulanti. Od 2007. – 2014. godine radi na Odjelu hemodijalize OŽB Našice. Na Objedinjeni hitni bolnički prijam prelazi 2014. gdje radi kao glavni medicinski tehničar odjela do 2018. godine.  Od 2018. godine radi na mjestu višeg stručnog savjetnika za kvalitetu Opće županijske bolnice Našice. Od 2018. u suradničkom je zvanju asistenta na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek na Katedri za sestrinstvo i palijativnu medicinu.

Recenzent je više znanstvenih radova u domaćem časopisu te udžbenika iz područja zdravstvene njege. Autor je i koautor znanstvenih i stručnih radova iz područja sestrinstva. Sudjelovao je na značajnom broju znanstvenih i stručnih konferencija te na njima imao izlaganja.

Dr. sc. Nikolina Farčić, 12. srpnja 2022. godine je obranila doktorsku disertaciju na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku s naslovom „Uloga razvoja emocionalne inteligencije i regulacije pri donošenju kliničkih odluka u sestrinstvu“ pod vođenjem mentorice izv. prof. dr. sc. Vesne Ilakovac i komentorice doc. dr. sc. Ivane Barać, mag. psych.

Nikolina Farčić rođena je 1974. godine u Slavonskom Brodu. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u Srednjoj medicinskoj školi Slavonski Brod, upisuje 2008. godine preddiplomski studij Sestrinstvo u Osijeku za zvanje prvostupnice sestrinstva. Sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo na Medicinskom fakultetu u Osijeku upisuje 2012. te za akademsku godinu 2012./13. dobitnica je Rektorove nagrade za uspjeh na studiju, 2014. godine stječe zvanje magistre sestrinstva. Svoj obrazovni put nastavlja iste 2014. godine upisom na Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Radno iskustvo započinje 2000. godine kao medicinska sestra u Kliničkom bolničkom centru Osijek u Klinici za kirurgiju na Odjelu traumatologije. Od 2015. godine radi kao glavna sestra Poliklinike za kirurgiju. Godine 2016. prelazi u Jedinicu za bolničke infekcije. Na Medicinskom fakultetu Osijek bila je asistent od 2015. do 2017. te od 2017. u suradničkom je zvanju asistenta na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, na Katedri za sestrinstvo i palijativnu medicinu.

Autor je i koautor značajnog broja znanstvenih i stručnih radova iz područja sestrinstva. Sudjelovala je na znanstvenim i stručnim konferencija te na njima imala izlaganja.

Dr. sc. Zvjezdana Gvozdanović, 20. prosinca 2021. godine je obranila doktorsku disertaciju na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku s naslovom „Utjecaj edukacije na kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti 2. tipa“ pod vođenjem mentorice  dr. sc. Nade Prlić, prof., više znanstvene suradnice i komentorice   izv. prof. dr. sc. Blaženke Miškić.

Zvjezdana Gvozdanović rođena je 1972. godine u Našicama. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja 1991. godine u Školskom centaru „Ruđer Bošković“, Osijek za medicinsku sestru, upisuje 2004. godine preddiplomski studij Sestrinstva u Osijeku za zvanje prvostupnice sestrinstva. Sveučilišni diplomski studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku upisuje 2011. te 2013. godine stječe zvanje magistre  sestrinstva. Svoj obrazovni put nastavlja 2014. godine upisom na Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo pri Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Radno iskustvo započinje 1991. godine  kao medicinska sestra pripravnica-volonterka u Općoj županijskoj bolnici Našice. Sudionica je Domovinskoga rata kao medicinska sestra u 132. brigadi HV-e. Po povratku iz HV radi na Odjelu za pedijatriju potom na Odjelu za anesteziju kao medicinska sestra. Započinje rad na Odjelu za kirurgiju 1997. godine kao instrumentarka.  Prelazi raditi 2011. godine na Odjel za internu medicinu kao glavna sestra odjela. Od 2014. radi na mjestu Pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo Opće županijske bolnice Našice. U suradničkom je zvanju asistenta na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, na Katedri za sestrinstvo i palijativnu medicinu.

Autor je i koautor znanstvenih i stručnih radova iz područja sestrinstva. Sudjelovala je na značajnom broju znanstvenih i stručnih konferencija te na njima imala izlaganja.

Dana 12. ožujka 2021. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr.sc. Marija Ljubičić, mag.med.techn. glavna medicinska sestra Odjela za pedijatriju i viši predavač Sveučilišta u Zadru obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Stres i kvaliteta života roditelja djece s teškoćama u razvoju i dijabetesom tipa 1“ te stekla doktorat znanost iz područja Biomedicine i zdravstva, polje Kliničke medicinske znanosti, grana Sestrinstvo.

Cilj studije bio je ispitati razinu stresa i kvalitetu života u roditelja djece s teškoćama u razvoju (uključujući Down sindrom, poremećaj iz spektra autizma i cerebralnu paralizu) te u roditelja djece s dijabetesom tipa 1, u usporedbi s roditeljima zdrave djece. Dodatno, cilj je bio ispitati povezanost roditeljskog stresa, koncentracije kortizola, uznapredovalih produkata glikacije (kao biljega oksidativnog stresa) te anksiozne i depresivne simptomatologije. Rezultati ukazuju na potrebu za razvojem odgovarajućih intervencija za primjereno nošenje roditelja sa stresom, što bi se odrazilo na usporavanje procesa starenja, smanjenje rizika za razvoj kroničnih bolesti i pogoršanja zdravlja što će imati pozitivne reperkusije na kvalitetu života roditelja u čemu bi značajnu ulogu mogle imati medicinske sestre. Rezultati studije publicirani su u časopisu Psychoneuroendocrinology (čimbenik odjeka 4,732).

Dr. sc. Adriano Friganović doktorski studij završio je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani pod mentorstvom prof. dr. sc. Polone Selič Zupančič, a tema disertacije bila je ”Sindrom sagorijevanja i njegova povezanost sa sučavanjem sa stresom i zadovoljstvom poslom kod medicinskih sestara intenzivne skrbi”.

Više o Adrianu Friganoviću možete pročitati u nastavku:

Dr.sc. Sanja Zoranić, mag.soc geront. viša je predavačica na studiju sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku. 25. veljače 2021. godine obranila je doktorsku disertaciju „Kvaliteta života starijih osoba u ruralnim i otočnim sredinama Dubrovačko-neretvanske županije“, na poslijediplomskom sveučilišnom studiju „Socijalna gerontologija“ na Almi Mater Europaea u Mariboru i stekla akademski stupanj doktora znanosti, iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti.

Više o Sanji Zoranić možete pročitati u nastavku: